Hronika
„In medias res” organizuje
Besplatne jezičke radionice
Evroregionalni centar za razvoj društva u multietničkim sredinama „In medias res”, u saradnji s pančevačkim Klubom prosvetnih radnika, od oktobra će organizovati novi ciklus besplatnih radionica za izučavanje rumunskog i cincarskog jezika i kulture. Građani zainteresovani za učešće u radionici do 30. septembra mogu se prijaviti na brojeve telefona 013/341-551 i 064/1189-986. Broj polaznika je ograničen.
Organizatori pozivaju i učesnike prvog ciklusa jezičkih radionica da na drugom, višem nivou nastave sticanje znanja o kulturi i jeziku dveju etničkih zajednica koje žive u našem gradu.
S. T.
Prvenstvo Srbije u gađanju iz standardne malokalibarske puške
Dejan osvojio dve zlatne medalje
Na juniorskogm Prvenstvu Srbije u gađanju iz standardne malokalibarske puške po Aprogramu, održanom 12. i 13. septembra u Novom Sadu, nastupile su obe ekipe SD-a „Pančevo 1813”, a predvodio ih je trener Ivan Manojlović.
Ekipa juniora je osvojila treće mesto u trostavu i četvrto u ležećem stavu. U pojedinačnom nadmetanju Dejan Pešić je trijumfovao i u ležećem stavu (585 krugova) i u trostavu (1.143 kruga) pa se sa dve zlatne medalje uspešno oprostio od juniorske karijere. Gabrijel Dautović i Vedran Živanović su veoma dobrim nastupima znatno doprineli uspehu pančevačke ekipe.
Ekipa juniorki je zauzela četvrto mesto u trostavu (1.633 kruga). Tašana Bogatinovski je osvojila treće mesto u trostavu (566), a u ležećem stavu je „ubila” 576 krugova. Dajana Antonić je upucala 511 krugova, dok je Marini Veljković (556) u trostavu nedostajao samo jedan krug za učešće u finalu. Ovim takmičenjem je završena ovogodišnja sezona u gađanju iz malokalibarskog oružja.
Na kadetskom Prvenstvu Srbije u gađanju iz serijske malokalibarske puške po Bprogramu, koje je održano 11. septembra takođe u Novom Sadu, SD „Pančevo 1813” s trenerom Milicom Sretenović na čelu ostvarilo je očekivani uspeh.
Ekipa kadetkinja je u najtežoj disciplini – 3x10 metaka u trostavu – ubedljivo trijumfovala (684 kruga), dok je u ležećem stavu osvojila treće mesto (740 krugova). Tijana Kolarik je pojedinačno bila četvrta u trostavu (241) i sedma u ležećem stavu (261 krug).
Marija Bubalo je zauzela šesto i osmo mesto, a prijatno je iznenadila i mlada debitantkinja, dvanaestogodišnja Tatjana Hrib, koja je znatno pomogla ekipi da ostvari zapažen plasman. Tim kadeta je u trostavu osvojio treće mesto (565 krugova), iza Partizana i Kragujevca, a u ležećem stavu je bio četvrti (728 krugova).
Dalibor Pavlović je u pojedinačnom nadmetanju zaradio drugo mesto, a treba reći da je zlatnu medalju izgubio za nijansu. U trostavu je upucao 221 krug. Solidne rezultate su ostvarili i Jaroslav Pavela i mladi debitant Strahinja Nedeljković.
A. Ž.
Aktuelno na ginekološko-akušerskom odeljenju
U porodilištu kao kod kuće
U poslednje tri godine 132 žene iz Kine porodile se u Pančevu • Besplatno prisustvo očeva
Tokom 2008. godine u pančevačkom porodilištu rođene su 1.664 bebe, što je za sto više od dosadašnjeg proseka, a u prvih 250 dana ove godine na svet je došlo 1.165 novorođenčadi. Na bolji natalitet utiče i odluka sve više Kineskinja da se porode u Banatu – u poslednje tri godine 132 dame iz najmnogoljudnije zemlje imale su puno poverenje u pančevačke ginekologe.
Uslovi u porodilištu mnogo su bolji nego nekada: napravljene su četiri dvokrevetne i dve šestokrevetne sobe, a postoje i dva jednokrevetna apartmana opremljena kupatilom, televizorom i klima-uređajem, u kojima dnevni boravak košta 3.000 dinara. Dr Vladimir Vajs, načelnik Ginekološkog odeljenja, kaže da su posete porodiljama u apartmanu dozvoljene 24 sata i dodaje:
– Posle rekonstrukcije dobili smo prijatniji ambijent i sada radimo s više volje i želje, a naše porodilje imaju potpuni komfor u sobama. Posebno smo ponosni na to što očevi mogu besplatno da prisustvuju porođaju. Ali, o tome odlučuju majke. Medicinskom osoblju prisustvo budućih tata ne smeta.
Broj porođaja u Pančevu bio bi veći kada pojedine buduće majke ne bi odlazile u beogradska porodilišta. Iako po zakonu nemaju pravo na to jer žive na području grada Pančeva, pod izgovorom da su se upravo zatekle u našem glavnom gradu one koriste mogućnost da im se dete rodi u metropoli. Direktor ZC-a „Južni Banat” dr Milan Milić podvlači da Pančevke nemaju razloga da sumnjaju u stručnost naših ginekologa, te da apartmani pružaju kućnu atmosferu tokom boravka u bolnici.
– Nemamo objašnjenje zašto su nam apartmani iskorišćeni samo 30 odsto. Zasad ih najviše traže Kinezi za svoje supruge. Nadamo se da će i naše porodilje krenuti njihovim putem i da više neće odlaziti u beogradska porodilišta, jer za to ne postoji realna potreba – rekao je dr Milić.
Buduće majke svakog četvrtka mogu doći na Ginekološko odeljenje pančevačke Bolnice na obuku za porodilje, da obiđu porodilište i da se upoznaju s osobljem, što će im pomoći da bez straha dočekaju najlepši dan u svom životu.
J. G.
Na margini početka proizvodnje u „Petrohemiji”
Smradovi lete u nebo
Kada će biti pokriven egalizacioni bazen? • Dobijeno 500.000 od dva i po miliona evra, koliko je potrebno za sanaciju
Kada je oktobra prošle godine posetio „HIP–Petrohemiju”, republički ministar za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje Oliver Dulić obećao je da će do kraja ove godine biti pokriven egalizacioni bazen, koji emituje neprijatne mirise, i da će država finansijski u tome pomoći. U međuvremenu su Pančevci zaista bili manje izloženi aerozagađenju, ali ne zbog ulaganja u nove tehnologije, već zato što je južna industrijska zona manje radila. Jedino je Rafinerija nafte konstantno proizvodila (derivate i smradove), dok su „Petrohemija” i „Azotara” imale probleme.
Republička inspekcija za zaštitu životne sredine označila je egalizacioni bazen u „Petrohemiji” kao mesto odakle se emituju velike količine opasnih i zagađujućih materija. U ovaj bazen slivaju se otpadne vode iz Rafinerije i „Petrohemije”, što često prouzrokuje hemijske reakcije te dolazi do isparavanja organskih materija neprijatnog mirisa. Zavisno od toga da li vetar duva i kako ih raznosi, nastaje i aerozagađenje.
Pokrivanje smrada
Za pokrivanje ovog kritičnog mesta republička Vlada i pokrajinski Fond za kapitalna ulaganja izdvojili su po 250.000 evra, a preostala dva miliona evra preduzeće će obezbediti iz sopstvenih izvora, tvrdi Mladen Popović, tehnički direktor „Petrohemije”.
– Planiramo da isključimo biofilter, koji je najveći emiter aerozagađenja. Na taj način povećaće se efikasnost bazena za preradu aktivnog mulja. Kada se uvede spaljivač koji će uništavati otpadne gasove u zatvorenom prostoru, neće više biti ni neprijatnih mirisa u našem egalizacionom bazenu – kaže Mladen Popović.
Ministrov trud
Oliver Dulić je rekao da je celokupan problem Pančeva u tome što je industrija u ovom gradu projektovana da radi po standardima koji su nekad važili, a sada predstavlja velikog zagađivača.
– Akcioni plan se sprovodi bez obzira na ogromne probleme s kojima se susreću preduzeća u Pančevu i na ekonomsku krizu. Moje ministarstvo ulaže veliki novac da bi se pokrio egalizacioni bazen, koji smo registrovali kao najveći problem i neprestano pratimo situaciju u vašem gradu. Ponavljam da Pančevcima nije lako, ali da je sada mnogo bolje nego što je bilo poslednjih godina. Potrudićemo se da Pančevo ne bude više crna ekološka tačka, već grad u kojem radi industrija od koje ljudi žive i od koje ne preti nikakva opasnost po životnu sredinu – obećao je Oliver Dulić.
Nadležni iz „Petrohemije” ističu da će do kraja godine završiti sve projekte za pokrivanje egalizacionog bazena i očekuju da će u međuvremenu dobiti građevinsku dozvolu. Radovi treba da budu završeni do juna 2010. godine, što će označiti i početak zdravijeg života u Pančevu.
J. G.
Apel ljubitelja životinja
Neophodan stalan nadzor
Aktivisti Društva prijatelja životinja „Ljubimci”, zbog povećanog broja pasa na ulicama, apeluju na vlasnike da svoje ljubimce drže pod kontrolom, u svojim dvorištima i pod stalnim nadzorom. Kažu da samo od vlasnika zavisi da li će njihovi ljubimci završiti zgaženi, eutanazirani, izujedani, izgladneli ili će pak imati siguran dom i sklonište od kiše, gladi i hladnoće. Ističu da sugrađani koji su izgubili dragu životinju moraju u što kraćem roku da prijave nestanak službi zoohigijene, na brojeve 352-148 ili 063/478-322. Ukoliko to ne učine, mogu biti kažnjeni po Zakonu o dobrobiti životinja.
Životinja koju uhvati služba sanitacije JKP-a „Higijena” i koju u vreme obaveznog zadržavanja u gradskom prihvatilištu niko ne preuzme ili ne udomi, biće uspavana. Članovi ovog društva pozivaju Pančevce da u tela ljubimaca ugrade mikročipove kako bi u slučaju njihovog nestanka i pronalaženja procedura identifikacije i vraćanja odbeglog prijatelja vlasniku bila olakšana. S druge strane, pozivaju nadležne inspekcijske organe i gradske službe da protiv građana koji krše propise preduzmu zakonske mere kako bi se sprečilo napuštanje životinja, koje same i prepuštene ulici nemaju nikakve šanse da prežive zimu.
Z. St.
Na sednicama Gradskog veća
Projekti i izmene akata
I grad je dobitnik na „lotou” i „bingu” • U Jabuci i Glogonju skuplje komunalne usluge
Gradski oci, koje predvodi gradonačelnica Vesna Martinović, u poslednjih sedam dana imali su dve sednice. Sastanak održan 11. septembra počeo je minutom ćutanja u čast preminule Borislave Kruške, bivše predsednice Skupštine opštine.
Potom je Jelena Novakov većnicima dodatno približila predloge za učešće grada u raspodeli sredstava po Javnom pozivu za podnošenje zahteva jedinica lokalne samouprave za raspodelu dela sredstava iz namenskih primanja Republike koja se ostvaruju priređivanjem igara na sreću, a koriste za finansiranje lokalne samouprave. Kako se na svaka tri meseca ovaj konkurs ponavlja i s obzirom na to da su pančevački predlozi već dva puta prošli, ovog puta predloženi su projekti „Zamena analizatora za TRS u okviru sistema za kontinualni monitoring kvaliteta vazduha grada Pančeva” i „Modernizacija rada Gradske uprave nabavkom nedostajuće i obnavljanjem zastarele informatičko-tehničke opreme”, čija je ukupna vrednost skoro pet miliona dinara.
Zoran Grba je informisao većnike o proizvodnji strnih žita u 2009. ostvarenoj na zadovoljavajućem nivou s obzirom na to da je bilo mnogo kiše, a dr Novica Đorđević predstavio je kolegama tehničke izmene u dva akta: u prvom je reč o projektu „Poboljšanje uslova stanovanja izbeglih lica kroz pomoć u građevinskom materijalu” (s pet miliona dinara finansiraće ga EU), a suština drugog je neznatna promena nezgrapnog naziva komisije koja se bavi situacijom u vezi s novim gripom.
Prvih nekoliko tema sa sednice od 16. septembra ticalo se ekologije, o čemu izveštavamo na stranama tri i sedam, potom je gradonačelnica ovlašćena da utvrđuje cene usluga u ustanovama koje obavljaju delatnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja na teritoriji grada, a zatim je nadležnima iz javnih komunalnih preduzeća u Jabuci i Glogonju odobreno da cene usluga podignu do osam odsto. Na kraju je direktor JKP-a „Grejanje” Zoran Ašanin ukratko analizirao realizaciju finansijskog plana za period od januara do juna 2009. U „Grejanju” ništa novo: naplaćuju uslugu građanima, dotira ih grad, a u dugovima su i u gubicima (123 miliona dinara!) do guše.
U toku su pregovori s predstavnicima JP-a „Srbijagas” u vezi s načinom izmirenja duga za gas. Nekakvo rešenje je blizu...
S. T.
Rekreativni sport
Važno je učestvovati
U subotu, 19. septembra, u Glibovcu kod Smederevske Palanke biće održane Olimpijske seoske igre Srbije. Takmičari iz ruralnih mesnih zajednica sakupiće se tog dana da se uz druženje nadmeću u raznim sportskim disciplinama. Ovu neobičnu olimpijadu, kao i ranijih godina, organizuje Savez za rekreativni sport Republike Srbije, ovog puta uz pomoć opštine Smederevska Palanka, a generalni pokrovitelj je Ministarstvo za omladinu i sport.
Pored fudbala, košarke i rukometa, na „meniju” će biti i neobične, stare i pomalo zaboravljene viteške discipline, poput narodnog višeboja i nadvlačenja konopca. Iz pančevačkih sela učestvovaće više od sto takmičara i oni će ponovo biti jedna od najmasovnijih ekipa. Za veliki odziv i organizaciju naših seoskih sportista najzaslužniji su ljudi iz DTV-a „Partizan”, koji su uplatili kotizaciju za takmičare. Sekretar tog društva Sima Gregović, koordinator našeg tima, očekuje da će se ovdašnji sportisti dobro pokazati i da će zajedničkim snagama pokušati da ponove prošlogodišnji, najveći dosadašnji uspeh na igrama, kada su u Petlovači kod Šapca u ukupnom plasmanu zauzeli drugo mesto.
Malo je nedostajalo da seoski sportisti doputuju do Kačareva, koje je bilo ozbiljan kandidat za domaćina. Kačarevci se nadaju da će već sledeće godine ostvariti tu želju.
N. R.
Pas tragač Dila, verni saveznik i maskota pančevačke policije
Malo troši, a mnogo pomaže
Od pre šest godina pančevačka policija kao pomoć ima psa tragača, nemačkog ovčara Dilu, vernog saveznika bez koga bi bile nezamislive mnoge uspešno rasvetljene akcije. Najveći deo radnog vremena provodi izležavajući se na suncu u dvorištu zgrade Policijske uprave, ali svaki put kada se proceni da je potrebno njegovo prisustvo, poslušno prekida odmor i zajedno s policajcima kreće u akciju.
I pored toga što Policijska uprava Pančevo ima veliki broj zaposlenih, Dila sluša samo komande svog vodiča, policajca Zorana Ignjatovića, koji je završio specijalan kurs za obuku i dresuru službenih pasa u centru za njihovu obuku u Beogradu, i njegovog kolegu, koji ga zamenjuje kada je to potrebno.
– Do sada se bezbroj puta uspešno pokazala i bila od pomoći kako našim kriminalističkim tehničarima tako i operativcima na terenu. Na primer, u Dolovu je posle samo dva-tri sata pronašla leš nestalog čoveka, za kojim se nekoliko dana bezuspešno tragalo. Mogu da navedem i slučaj iz Idvora, kada je sin ubio majku, 2005. godine. Osim njenog leša, na mestu zločina nije bilo nikakvih drugih tragova. Pas je krenuo od kuće i u centru Idvora je prvo prepoznao lice koje je noć ranije bilo u kući. U pitanju je bio drug ubice. Nakon toga me je odveo tačno do autobuske stanice koja vodi prema Farkaždinu i Zrenjaninu. Pas je jednostavno stao kada je došao na stanicu i tu se ukopao u mestu. To nam je bila jasna indicija da se, nakon što je počinio ubistvo, ubica uputio do stanice, seo u autobus i otišao u drugo mesto. Dila nas je oduševila i nakon ubistva koje se dogodilo u Seleušu 2006. godine. Prvo sam joj dao da onjuši peškir koji je koristio ubica i jastučnicu na kojoj je spavao.
Namirisala je i kutiju cigareta „bond”, koja je bila u kujni, i počela da traga. Pratila je trag bez prestanka oko 4-5 kilometara. Nije našla ubicu, ali je tačno pogodila pravac kojim se kretao, zahvaljujući čemu je kasnije uhvaćen. Pored ovih akcija, bez Dile bi bilo nemoguće i pronalaženje našeg sugrađanina koji se pre nekoliko godina, dok je pecao, udavio na plaži Milje na Dunavu – ističe Ignjatović.
On dodaje da je Dila, bez obzira na to što je stara osam godina, još od pomoći policiji i da je rano za njen odlazak u penziju. Kaže da ima odgovarajuću negu, redovne obroke i dobar smeštaj.
Mesečno pojede samo petnaest kilograma granula i nekoliko konzervi pseće hrane pa zato izuzetno malo košta, ali joj je učinak nemerljiv.
Ignjatović kaže i da je na jedinom dosad održanom takmičenju pasa tragača Dila bila peta u konkurenciji 32 policijske uprave na teritoriji čitave Srbije.
Mihailo Gligorić
Loša dioptrija
Polovična priča
Dok nije nabavio pola klackalice, izvesni gospodin Iks osećao se kao da mu fali neki deo u glavi.
Tako je jedne noći na rame stavio testeru (ili šta već) i uputio se u Narodnu baštu.
Dugo se dvoumio da li da iseče ljuljašku, ili drveni voz, možda ipak brod za ljuljanje, ili neku klupicu, trebaće za ogrev... I onda je spazio klackalicu, koja mu se toliko dopala da mu se nakratko zavrtelo u glavi. Bila je to jednosmerna ljubav na prvi pogled.
„Kako sam uopšte mogao da poželim bilo koju drugu spravu s igrališta...”, razmišljao je Iks dok je sekao klackalicu. Potom je tu svoju drugu polovinu (klackalice) nežno stavio na rame i odneo u svoj skromni dom. I srce mu je bilo dopola puno. Ili dopola prazno, kako se uzme.
Dragana Mladenović
Poziv pripadnicima bivše 51. brigade
Dođite na druženje
Udruženje za negovanje tradicije 51. mehanizovane brigade naše armije obaveštava pripadnike ove jedinice da će 20. septembra biti obeležena 41 godina od njenog formiranja.
Zainteresovani za učešće u ovom događaju treba da tog dana do 10.45 dođu na kapiju kasarne „Stevica Jovanović”, posle čega će sve do 13.30 moći da se druže i podsete na prošla vremena, događaje i pripadnike brigade koji više nisu među živima.
Ova jedinica je do pre nekoliko godina bila stacionirana u kasarni „Stevica Jovanović”, a ukinuta je nakon odluke našeg vojnog vrha o reformi oružanih snaga. Pančevačka brigada bila je jedna od najjačih jedinica u okvirima SFRJ i podnela je veliki teret tokom ratnih sukoba.
U njoj je bio angažovan znatan broj naših sugrađana i stanovnika okolnih sela.
Između ostalih, na njenom čelu je bio i naš sugrađanin, general Enes Taso.
Brigada je bila i nastavljač tradicije 12. vojvođanske narodnooslobodilačke udarne brigade, koja je formirana u Vojlovici.
Mihailo Gligorić
Drska krađa na železnici
Lopovi ukrali visokonaponski bakarni kabl
Zbog krađe koja se dogodila u blizini stanice Vojlovica putnički i teretni saobraćaj na železničkoj pruzi Pančevo–Beograd bio je prekinut od ranog jutra do kasnih popodnevnih sati
Otpravnik vozova na železničkoj stanici Pančevo–Glavna 15. septembra pre podne prijavio je Policijskoj upravi u našem gradu da je ukradeno 70 metara visokonaponskog bakarnog kabla s kontaktne železničke mreže u blizini železničke stanice Vojlovica.
Zbog toga je došlo do velikog kvara na visokonaponskoj mreži, a putnički i teretni saobraćaj na pruzi između Pančeva i Beograda bio je potpuno prekinut sve do kasnih popodnevnih sati, čime je železnici naneta velika šteta.
– Zasad možemo da kažemo samo to da se krađa dogodila u noći između 14. i 15. septembra. Pre nego što su isekli kabl, lopovi su namerno izazvali kratak spoj i tako isključili struju, s obzirom na to da je napon na tom delu mreže 25.000 volti – kaže Jovica Antonić, portparol Policijske uprave.
On dodaje da je cilj ove krađe preprodaja kablova na nekom od otpada u okolini Pančeva ili u drugom gradu u Srbiji. Antonić dodaje da nema sumnje da će lopovi biti brzo uhvaćeni, jer je pančevačka policija dosad rasvetlila 70 odsto krađa imovine javnih preduzeća.
Prema informacijama koje smo dobili na železnici, krađa kabla i kvar na mreži primećeni su dva sata i petnaest minuta posle ponoći.
Odmah nakon toga alarmirana je specijalna ekipa za otklanjanje najtežih kvarova, koja je došla iz Beograda, i daljinskim komandama je isključena struja.
Nadležni u železnici kažu da im je žao što je veliki broj naših sugrađana koji idu vozom za Beograd zbog prekida saobraćaja zakasnio na posao, ali dodaju da je njihova ekipa dala sve od sebe da ovaj veliki kvar bude što pre otklonjen.
Zbog čestih krađa „Železnice Srbije” trpe ogromnu materijalnu štetu. Lopovi odnose šine, signalne uređaje i znakove, skidaju delove s vagona itd. Jedino rešenje bi bilo da se izmeni zakon i da se ubuduće krađe na železnici sankcionišu kao krivično delo.
Mihailo Gligorić
U pripremi odluka o uređenju grada
Saksijsko cveće, a ne veš na žici
Tako dugo čekani komunalni red • Na estetskom udaru posebno stanovnici u starom gradskom jezgru
U Sekretarijatu za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i saobraćaj u toku je izrada odluke kojom se propisuje red na teritoriji Pančeva i mere za njegovo sprovođenje radi uređenja naselja, održavanja čistoće, čuvanja i korišćenja javnih površina, postupanja s komunalnim otpadom i slična pitanja.
Uskoro bez kapanja
Kada odluka bude stupila na snagu, i građani i javne službe moraće da povedu više računa o izgledu grada, naročito u starom gradskom jezgru. Spoljni delovi zgrada, kao i okućnice i delovi dvorišta, moraće da se održavaju tako da budu čisti i estetski uređeni, a u objektima koji su okrenuti ka ulici ili trgu biće zabranjeno izlaganje (širenje) veša, posteljine, tepiha ili drugih intimnih i kućnih detalja. Na balkonima i ogradama moći će da se drži cveće ili ukrasno bilje, ukoliko je osigurano od pada.
Rashladni uređaji koji se postavljaju na fasadu moraće da imaju regulisani odvod vode kroz olučne cevi. Takođe, vlasnici radnji s izlozima imaće obavezu da misle o njihovoj čistoći, tehničkom stanju i estetskom izgledu. U radnoj verziji odluke pažnja je poklonjena i ogradama na javnoj površini, reklamama i javnoj rasveti.
Komunalna policija
Dosad smo se često suočavali s pojavom narušavanja, devastiranja, čak i rušenja objekata proglašenih kulturnim dobrom, ali će, kada ova odluka stupi na snagu, sve izmene morati da se rade isključivo uz odobrenje nadležnih službi Gradske uprave. Međutim, taj propis, kao i većina drugih odredbi u navedenoj odluci već postoje, ali su se dosad često kršili.
Milan Biro, pomoćnik sekretara za saobraćaj, kaže da je cilj ovog posla smanjenje broja komunalnih odluka, odnosno njihovo okupljanje na jedno mesto. O realizaciji tog akta staraće se komunalna policija. Zakon o komunalnoj policiji, koji je donet 14. jula, s rokom sprovođenja od šest meseci, predviđa strože kazne za građane sklone stvaranju komunalnog haosa (parkiranje na zelenoj površini, bacanje smeća s prozora, pretvaranje terase u smetlište, divlja prodaja...).
Biro se nada da će se odluka o uređenju grada naći na javnoj raspravi i smatra da je najbolji način za to da se tekst odluke najpre postavi na sajt Gradske uprave i da se tako građanima omogući da upute sugestije, kritike i predloge.
Dragana Mladenović
Molba gradonačelnici i direktoru Biblioteke
Dok još ima vremena...
Molimo vas da izdvojite potrebna finansijska sredstva za uvođenje klima ili sličnih rashladnih uređaja u čitaonici Gradske biblioteke na drugom spratu, jer je nemoguće učiti i raditi pri ogromnim letnjim temperaturama.
Srdačno vas molimo da rešite ovaj problem dok još ima vremena za sticanje uslova i upis u narednu godinu studija.
Knjige iz čitaonice su nam neophodne za spremanje ispita, a ne mogu se izneti iz biblioteke. Takođe, mnogima je čitaonica jedino povoljno mesto za učenje.
Unapred zahvalni (slede potpisi 138 naših sugrađana)
Ispravka
U tekstu pod naslovom „Krst i petokraka”, objavljenom u prošlom broju „Pančevca” na strani 9, navodi se da o spomeniku borcima palim u Drugom svetskom ratu koji se nalazi na Kotežu 2 treba da se stara Zavod za zaštitu spomenika kulture. Međutim, za ovaj spomenik od javnog značaja nadležna je Direkcija za izgradnju i uređenje Pančeva, te se ovom prilikom izvinjavamo zaposlenima u Zavodu za zaštitu spomenika kulture i čitaocima „Pančevca”.
Dragana Mladenović
Da li vozačima popušta samokontrola?
Sve više saobraćajnih nesreća
Policija upozorava na to da je prošle nedelje zabeležen porast broja saobraćajnih nesreća i najavljuje pooštravanje kontrola
Tokom letnjih meseci na teritoriji Pančeva i južnog Banata nije bilo tragičnih saobraćajnih nesreća, ali izgleda da u poslednje vreme situacija počinje da se pogoršava.
Na putu Opovo–Pančevo 13. septembra u 4.30 poginuo je vozač automobila D. C. Tokom uviđaja je utvrđeno da je vozio prebrzo te je izgubio kontrolu nad volanom, sleteo s puta i udario u metalni stub za rasvetu, usled čega je odmah preminuo.
U periodu od 7. do 14. septembra na teritoriji našega grada i južnog Banata koju pokriva pančevačka saobraćajna policija dogodilo se još 17 saobraćajnih nesreća. U osam udesa je pričinjena materijalna šteta, a u osam je bilo i povređenih lica. Među ranjenima su: osam putnika u automobilu, tri vozača automobila i po jedan vozač motocikla, mopeda i bicikla. Najčešći uzroci nesreća ponovo su bili prevelika brzina i neustupanje prvenstva prolaza.
Pančevačka saobraćajna policija je zbog toga 11. septembra sprovela akciju pojačane kontrole saobraćaja, koja je posebno bila usmerena na brzinu kretanja vozila, nepropisno preticanje i vezivanje sigurnosnih pojaseva.
Od 12 do 19 sati, koliko je akcija trajala, zaustavljena su 133 vozača i utvrđeno je da čak 61 nije poštovao propise. Posebno zabrinjava podatak da je iz saobraćaja isključeno sedam vozača zato što su bili pijani, što su vozili bez položenog ispita i nisu posedovali dozvole odgovarajuće kategorije.
Zoran Mitković, jedan od najviših rukovodilaca u pančevačkoj saobraćajnoj policiji, najavio je da će zbog pogoršane discipline u saobraćaju kontrole biti intenzivirane i da će na ulicama biti više saobraćajaca.
Posebno će biti kažnjavani vozači koji nepropisno zaustavljaju i parkiraju vozila, kao i oni koji voze po pešačkim zonama. S obzirom na početak školske godine, više će se kontrolisati saobraćaj u zonama oko škola.
Mihailo Gligorić
Memorijalni turnir u basketu
Sećanje na Stupija
Na košarkaškom terenu u centru grada, kod Suda, prošlog vikenda odigran je memorijalni turnir u basketu, u znak sećanja na prerano preminulog Milana Stupara Stupija, nekadašnjeg košarkaša „Pivota”, „Dinama” i kačarevačkog „Jedinstva”.
Takmičenje na kome je učestvovalo 25 ekipa organizovali su najbolji drugovi pokojnog Milana: Miroslav, Dejan, Žika, Mirko i Vlada. Timovi su bili podeljeni u sedam grupa od po tri ekipe, a posle zaista dobrih mečeva trijumfovao je sastav „Omoljica Amsterdam”. Pobedniku je pripao veliki pehar, a prve četiri ekipe na poklon su dobile i majice.
Takmičenje je bilo na visokom nivou, a kako smo saznali od organizatora, trebalo bi da postane tradicionalno.
A. Ž.
Novine na sajtu www.k-013.com
Pitanja za gradonačelnicu i internet vodič
U okviru obeležavanja četvorogodišnjice postojanja internet sajta www.k-013.com njegovi tvorci su uveli dve novine. Građani koji žele da gradonačelnici Vesni Martinović pošalju sugestiju, primedbu, pohvalu ili da postave pitanja mogu to učiniti slanjem poruke preko formulara na sajtu. Ovaj servis je pokrenut u saradnji s gradonačelnicom, koja je napomenula da građani mogu s njom kontaktirati u vezi s brojnim temama, osim ako traže posao ili stan. Svima koji budu koristili ovaj način komunikacije, zagarantovana je zaštita ličnih podataka, a sve poruke će se brisati iz evidencije čim prestane njihova aktuelnost.
Takođe, posetioci sajta svakog dana moći će da pročitaju najnovije vesti iz čitavog Južnobanatskog okruga. Marko Dimitrijević, direktor i glavni urednik sajta, razradio je ideju o razgranatoj mreži dopisnika, pa će friške servisne i ostale informacije biti dostupne i stanovnicima Vršca, Kovina i Bele Crkve.
S. T.
Promocija ultralake avijacije
Pančevački zmajevi oduševili klince
Jugoslav Stojković i Dragan Ćirić, članovi AK „Utve” iz našega grada, prošlog vikenda su na velikom aeromitingu u Batajnici održali promociju ultralake avijacije i motornog zmajarstva, na poziv ljudi iz Vazduhoplovnog društva „Sveti Arhangel Gavrilo”.
– Sve je bilo zaista prelepo. Batajnica je bila centar sveta. Veliki broj ljudi došao je da uživa u akrobacijama, majstorijama na nebu... Mi smo na štandu domaćina izložili mog zmaja, a posetioci koji su to želeli, mogli su da sednu u njega, da se slikaju, da pitaju sve što ih zanima. Promocija je trajala od 10 do 17 sati, a „ugostili” smo preko 500 oduševljenih mališana, koji su znatiželjno sedali u zmaja i želeli da se slikaju – kaže Jugoslav.
Svi ljubitelji letenja u našem gradu koji budu želeli da prisustvuju još jednom mini-spektaklu imaće priliku da to urade 26. septembra, u 10 sati, na aerodromu iza nove „Utve”, gde će aeroklub istog imena organizovati okupljanje ultralakih letelica.
– Ovo će biti druga godina kako organizujemo ovaj događaj, koji smo nazvali i „Memorijal Žarka Lazića”. Tako želimo da sačuvamo uspomenu na čoveka koji nas je naučio da letimo.
Lane je na okupljanju bilo 14 letelica, a ove godine očekujemo mnogo više. Javili su nam se i modelari, a svi zainteresovani moći će da čuju mnogo toga o ultralakoj avijaciji. Možda će se neko i provozati iznad Pančeva. Ukoliko vreme bude loše, događaj ćemo pomeriti za jedan dan – dodao je Stojković.
Svi zainteresovani građani koji bi želeli da nauče da lete motornim zmajem mogu se javiti na telefon 069/770-007 kako bi dobili više informacija.
Pančevački zmajevi mogu ponuditi još mnogo toga, kao što su: snimanje i fotografisanje iz vazduha, reklamiranje na baneru, brendiranje krila zmaja, bacanje flajera...
A. Živković
U Banatskom Novom Selu
Novi parohijski dom
U Banatskom Novom Selu postoji potreba za još jednim sveštenikom najviše zato što Novoseljani vole da im sveštenik za slavu dođe u dom. Do sada su sveštenici iz drugih mesta dolazili na ispomoć mesnom parohu, a kada je to predočeno njegovom preosveštenstvu episkopu banatskom gospodinu Nikanoru, on je rešio da se novoseljanska parohija podeli na dve. Zbog toga su ovog leta u Novom Selu započeti radovi na izgradnji novog parohijskog doma.
Objekat ima površinu od oko 200 kvadratnih metara, a u njemu će se nalaziti biblioteka, kancelarija i parohijski dom. Prošlog vikenda stavljen je crep, prethodno je uvedena kanalizacija, a slede radovi na mokrom čvoru i enterijeru.
Najveći deo sredstava za građevinske zahvate obezbeđen je od dobrovoljnih priloga parohijana i nekih seoskih udruženja i firmi.
Valja napomenuti da je podizanje krovne konstrukcije i stavljanje crepa obavljeno zahvaljujući dobrovoljnom radu meštana. Da se novi parohijski dom što pre otvori, potrudili su se Vladimir Bogojević, Nedeljko Pojetar, Slavko Kužić, Jovo Tadić, Simo Malinović, Dušan Suknjević i Lazo Mirković. Tim povodom otac Radoslav Radmanović je rekao:
– Svima koji su dobrovoljno pomagali izgradnju neizmerno smo zahvalni, a posebno ljudima koji su nesebično svojim radom učestvovali u podizanju krova iz ljubavi prema crkvi i Gospodu. Nadamo se da će i ubuduće svi želeti da pomognu. Trudimo se da se uhvatimo u koštac sa svim problemima kako bi naši parohijani bili zadovoljni izgledom hrama i parohijskog doma.
Odnedavno plato ispred hrama krasi kamena česma s tri izvora vode, čiju je izgradnju finansirao Vlajko Vasić. Na česmi još treba da bude urađen mozaik Bogorodice i Hrista.
M. J.
U organizaciji planinarsko-alpinističkog kluba „Materhorn”
Ekološki put dugačak 156 kilometara
Već četvrti put se jednom sportsko-rekreativnom manifestacijom celokupnoj našoj javnosti skreće pažnja na izuzetno dramatično i po zdravlje opasno zagađenje sredine u kojoj živimo.
Ultramaraton Rafinerija nafte Pančevo – Fruška gora, koji organizuje Planinarskoalpinistički klub „Materhorn”, pokrenut je nakon višednevnog aerozagađenja naše opštine 2006. godine otrovima iz fabrika iz južne zone, pre svih Rafinerije nafte.
Istovremeno se na drugom kraju Pokrajine odvijalo sistematsko uništavanje Nacionalnog parka Fruška gora, gde nestaju velike površine šuma, neplanski se odvija gradnja i sve više se zagađuje.
Prethodno održane ekološke ultramaratone pratile su neverovatne organizacijske prepreke, prvenstveno administrativne, ali i izuzetno nepovoljne vremenske prilike.
Termin ultramaratona od prošle godine je usklađen s berbom grožđa u Sremskim Karlovcima kako bi učesnici koji savladaju stazu mogli da posete i ovu manifestaciju. Na prošlogodišnjem maratonu prvi put su učestvovali i biciklisti iz Krškog (Slovenija). Oni su nedavno bili organizatori sportskorekreativne manifestacije u ovoj zemlji, na kojoj se okupilo oko 600 učesnika, a među njima i jedna manja grupa iz naše sredine.
Start maratona zakazan je za subotu, 26. septembar, u 9 sati, ispred glavnog ulaza u Rafineriju nafte Pančevo.
Trasa je dugačka 140 kilometara za pešake i trkače, a 156 km za bicikliste. Grupe za savladavanje ove staze biće formirane na osnovu stepena pripremljenosti učesnika. Rekreativci koji nisu spremni da savladaju ovu deonicu mogu voziti do nekog banatskog mesta, na primer do Opova, i potom se vratiti u Pančevo. Oni koji su najbolje pripremljeni imaće u nedelju mogućnost da se s Fruške gore u Pančevo vrate biciklima, istom ili drugom stazom.
Učesnici koji savladaju stazu ili deo etape dobiće majice, diplome i medalje. Svi zainteresovani dodatne informacije mogu dobiti na telefone 063/803-55-18 i 013/341-258.
Odgovor novinara na reagovanje pod naslovom „Kome služi neistina?”, „Pančevac” broj 4314
Profesore, čitajte, ali pažljivo
Poštovani profesore Stevane Pujiću, prvi put u poslednjih deset godina, koliko se svakodnevno bavim ozbiljnim, teškim i pre svega lepim i uzbudljivim pozivom novinara, odgovaram na neko reagovanje upućeno redakciji zbog teksta koji sam potpisao. Jer, s jedne strane isprovociran sam vašim paušalno-odokativnim ocenama, što ne doliči jednom pedagogu, prosvetnom i naučnom radniku, a s druge činjenicom da u vašem reagovanju postoji zrnce istine.
Naime, donekle ste u pravu kada kažete da sam pišući tekst „Ponovljen popravni iz matematike” bio pristrasan.
Jesam, iako tek u tragovima.
Na treće čitanje tog izveštaja o skupu roditelja u školi povodom popravnog ispita (osnovna tema teksta) shvatio sam da sebi nisam smeo da dozvolim da u poslednjoj rečenici iznesem lični stav (relativno neuobičajeno kod forme izveštaja), kojim pristrasno stajem na stranu škole. Ili – na onu koju vi predstavljate! Što se navodne neobjektivnosti, neprofesionalizma i neistina tiče, izgleda da ste vi čitali neki drugi tekst. U onom koji sam ja potpisao, posle uvodnih napomena o tome šta se i gde dogodilo (žalbe učenika, Mašinska škola) stoji viđenje novonastale situacije iz ugla roditelja i učenika (jedna strana) i zatim, tačno duplo opširnije (opet sam pristrasan!), komentar direktorke škole Ljiljane Brašovan (druga strana).
Ona je u svojoj izjavi jasno podvukla sve ono što vi niste pročitali, a na šta se žalite polemišući s redakcijom „Pančevca”, umesto s roditeljima vaših učenika (samim učenicima?) i direktorkom, ukoliko mislite da nisu bili do kraja iskreni.
Rekla je da „ima dece koja su učila za popravni, ali ima i one koja nisu”, da je „matematika na četvorogodišnjim zanimanjima vrlo teška”, da je „pripremna nastava držana duplo više nego što je propisano, kao i dopunska, i to tokom cele školske godine”, da je oformljena nova komisija „s drugim profesorima, a data im je instrukcija da postavljaju najlakša moguća pitanja, kako bi i oni koji pokažu najsnovnija znanja mogli da prođu”... Jedino nije komentarisala navode učenika da je bilo galame na prvom polaganju. Obaška to što sam sa znakom uzvika na kraju rečenice napisao i da „ništa ne može da opravda fizičke nasrtaje nekih tata na profesora Pujića”...
Stalo mi je do istine, ali mi ni na pamet nije palo da ijednu reč iz ličnog ugla napišem o vašem pedagoškom i ljudskom radu, i to iz dva razloga: to nije bila osnovna tema teksta i, drugo i važnije, time ne treba da se bavi novinar, čije uže stručno obrazovanje ne dotiče previše pitanja prosvete, već stručna služba škole, s direktorkom na čelu, čiju sam izjavu, da ponovim, poštujući sva pravila novinarstva uneo u tekst. Ne znam samo zašto vi kao cenjeni profesor matematike, koji odlično zna da je osnova znanja u čitanju i učenju, i kao novinarski laik, dozvoljavate sebi da se javno bavite pravilima novinarstva.
Čitajte i ubuduće „Pančevac”, ali malo pažljivije...
Siniša Trajković, diplomirani politikolog za novinarstvo i komunikologiju
Izveštaj monitoring sistema
Standardno loše
Nedeljni izveštaj sistema grada Pančeva za kontinualno praćenje aerozagađenja (imisije) u periodu od 9. do 15. septembra po mernim mestima.
Cara Dušana
Na mernom mestu u Cara Dušana nije bilo prekoračenja graničnih vrednosti imisija (GVI) za prizemni ozon, ugljen-monoksid i sumpor-dioksid.
Vatrogasni dom
Srednje dnevne koncentracije benzena na ovom mernom mestu do 11. septembra kretale su se od 1,1 do 3,3 mikrograma po metru kubnom. Maksimalna jednočasovna koncentracija izmerena je 11. septembra između 6 i 7 sati, a iznosila je 7,4 mikrograma.
Nije bilo prekoračenja granične vrednosti imisije za sumpor-dioksid, azot-dioksid, vodonik-sulfid, amonijak i toluen.
Prošle nedelje srednje 24-časovne koncentracije ukupnih ugljovodonika nemetanskog tipa (TNMHC) kretale su se u granicama od 35 do 87 mikrograma po metru kubnom (11. septembar). Najviša jednočasovna vrednost (260 mikrograma) izmerena je 9. avgusta između 7 i 8 sati. Za ukupne ugljovodonike nije propisana granična vrednost imisije.
Vojlovica
Na ovom mernom mestu prošle nedelje nije bilo prekoračenja graničnih vrednosti imisije za sumpor-dioksid i toluen.
Srednje dnevne koncentracije benzena do 11. septembra kretale su se u granicama od 0,4 do 2,5 mikrograma po metru kubnom. Maksimalna jednočasovna koncentracija izmerena je 15. septembra između 8 i 9 sati, a iznosila je 16,1 mikrogram po metru kubnom.
Prošle nedelje registrovana su dva prekoračenja graničnih vrednosti imisija za suspendovane čestice (popularni PM-10), i to 10. i 11. septembra, kada su izmerene srednje 24-časovne koncentracije od 55 (10. septembar) i 60,5 mikrograma po metru kubnom (11. septembar). Maksimalna jednočasovna vrednost ove opasne materije (108 mikrograma) izmerena je 10. septembra između 18 i 19 sati.
Starčevo
Instrumenti gradskog monitoring sistema na mernoj stanici u Starčevu prošle nedelje nisu zabeležili prekoračenja graničnih vrednosti imisija za ozon i amonijak.
Srednje dnevne 24-časovne vrednosti benzena kretale su se do 6,8 mikrograma (10. septembar). Maksimalna jednočasovna vrednost benzena izmerena je 10. septembra između 5 i 6 sati, a iznosila je 17,4 mikrograma.
Protekle nedelje zabeležena su tri prekoračenja GVI (24 sata) za suspendovane čestice PM-10 (koncentracije preko 50 mikrograma), i to 10, 11. i 12. septembra, kada su registrovane koncentracije od 85 (10. septembar), 71 (11. septembar) i 53 mikrograma po metru kubnom (12. septembar). Maksimalna jednočasovna vrednost (152 mikrograma) izmerena je 11. septembra između 3 i 4 sata.
***
Pravilnikom o graničnim vrednostima, metodama merenja imisija, kriterijumima za uspostavljanje mernih mesta i evidenciju podataka za benzen je propisana granična vrednost imisije od pet mikrograma po metru kubnom na godišnjem nivou. U naseljenim mestima u kojima je prekoračena propisana granična vrednost zbog postojećih izvora zagađenja, to prekoračenje može iznositi najviše pet mikrograma do 2015. godine, s tim što se svakih 12 meseci, počev od 2006, ova vrednost umanjuje za 0,5 mikrograma
ITF turnir „Pančevo internacional 2009”
Pehari otišli u Sloveniju i Bosnu
I ove godine, 13. put zaredom, Teniski klub Dinamo organizovao je međunarodni turnir za juniore do 18 godina, pod nazivom „Pančevo internacional 2009”. Kao i mnogo puta do sada, ovo takmičenje je okupilo igrače iz gotovo čitavog sveta. Ove godine najbrojniji su bili teniseri iz Rusije, Velike Britanije, Hrvatske, Švedske, Tunisa i Belorusije. Od igrača iz Srbije, na glavnom turniru mesta je bilo samo za našeg sugrađanina Bojana Zdravkovića.
U ženskoj konkurenciji učestvovale su i srpske igračice Violeta Janković, Dorotea Erić, Isidora Radojković, Katarina Ostojić, Jovana Jakšić i Milica Hadžitanović.
Najuspešniji predstavnik naše zemlje bila je Jovana Jakšić, koja je stigla do četvrtfinala u singlu, a u paru s Doroteom Erić osvojila je turnir u ženskom dublu, pobedivši u finalu, sa 2:0, švedsko-beloruski par Sasnović–Algurin. Na turniru nije bilo mnogo iznenađenja. U muškom singlu finale su odigrali Mađar Mate Žiga, prvi nosilac i 49. igrač sveta u konkurenciji do 18 godina, i Damir Džumhur iz BiH, 71. igrač sveta. Posle dvočasovne borbe pobedio je predstavnik Bosne i Hercegovine, sa 2:1.
Finalisti u muškom singlu bili su i pobednici u dublu. Žiga i Džumhur savladali su sa 2:0 par iz Letonije Kazijevs–Libijetis. U ženskom singlu je trijumfovala Slovenka Nastja Kolar, 65. igračica sveta. Put do pehara olakšala joj je 33. igračica sveta, Poljakinja Zanievska, prvi nosilac na turniru, koja joj je zbog povrede ruke predala polufinalni meč.
Kolarova je u finalu relativno lako sa 2:0 pobedila igračicu iz Belorusije – Sasnovič.
A. Ž.
Aktivnosti pančevačkih ferijalaca
Staza vina
Nakon uspešno organizovanog letovanja i redovnih izleta do belocrkvanskih jezera, Ferijalni savez Pančeva za svoje članove ponovo priređuje zanimljivu akciju, pod nazivom „Putevi vina”. Prošlog vikenda 30 ferijalaca bilo je na smederevskom „Grožđenbalu”.
Za naredni period najavljene su posete gradovima vina:
Vršcu, Aleksandrovcu, Sremskim Karlovcima i Topoli.
Povodom Dana ferijalaca (22. oktobar), u pančevačkom Gerontološkom centru biće održano „Plavo veče”. Tri dana kasnije, 25. oktobra, deo članova ovog društva imaće priliku da poseti fruškogorske manastire. Zainteresovani ferijalci treba da se što pre jave na telefon 319-248 jer je broj putnika ograničen.
Z. St.
Inicijativa 722 stanovnika Omoljice
Smenite predsednika saveta MZ-a!
Ozbiljne optužbe na račun Miloševa • Tužilaštvo, policija i inspekcijske službe pozvani da rade svoj posao
U redakciju „Pančevca”, 16. septembra, u sredu, kada se list glanca i završava, Omoljčani Miodrag Tadić i Sreten Aleksić doneli su građansku inicijativu – predlog za raspisivanje referenduma za vanredne izbore i smenu predsednika Saveta MZ-a Đure Miloševa – iza koje, kažu, stoje 722 potpisa njihovih sugrađana, odnosno više od 10 odsto onih što u Omoljici imaju pravo glasa. Kako se na dve gusto kucane strane nalazi veliki broj ozbiljnih optužbi na račun Miloševa, kontaktirali smo i s njim i pošto mu je objašnjeno šta je razlog poziva i čemu žurba, on je rekao da će tokom celog dana biti „izuzetno zauzet na poslu”, te da će „rado odgovoriti na prozivke već u narednom broju novina”.
Suština inicijative koja je prosleđena i gradonačelnici Vesni Martinović i predsedniku Skupštine grada Tigranu Kišu, a biće upućena i javnom tužiocu i državnom revizoru, jeste u tome da potpisani Omoljčani smatraju da su organi Mesne zajednice neaktivni, da nekontrolisano troše sredstva kojima raspolaže selo, te da su „kafanski računi na ime reprezentacije basnoslovni”.
Miodrag Tadić objašnjava:
– Za izradu teniskih terena bez odobrenja i projekata potrošeno je pet miliona, a nenamenski su „otišla” još dva miliona budžetskih sredstava. Neprihvatljiva je organizacija rada u Mesnoj zajednici, ne uređuju se javne površine, nema ništa od asfaltiranja ulica i postavljanja trotoara, ne održava se komunalna infrastruktura, a komunalne usluge su loše. Niko u poslednjih pet godina nije kontrolisao troškove za reprezentaciju! Milošev je nesposoban da obezbedi sredstva iz Pokrajine, kao što to čine oni koji vode brojna druga mesta na teritoriji grada. Sportisti nemaju ni žutu banku za dalja takmičenja, a 400.000 dinara za tu namenu „nestalo” je s računa Saveta MZ-a.
Tadić tvrdi da ima još nepravilnosti i nezakonitosti u radu Saveta MZa, da su problemi o kojima govori ozbiljni i da je neophodno da nadležni organi Skupštine grada što pre reaguju i raspišu nove izbore, kako bi se građanima Omoljice obezbedili uslovi za bolji život i uspešan i zakonit rad Mesne zajednice. Brza intervencija, po njegovom mišljenju, sprečiće povećanje štete koju pravi sadašnji Savet MZ-a sa Đurom Miloševim na čelu.
– Nužno je da tužilaštvo, policija i inspekcijske službe provere na koji način su se trošila budžetska sredstva, a ako utvrde zloupotrebe, da se pokrenu krivični postupci i da se od onih koji su štetu napravili ona i nadoknadi. Zbog dosadašnjih iskustava verujem i da neko nekoga štiti. Svi potpisnici inicijative spremni su da, ukoliko nadležni organi ne preduzmu odgovarajuće mere i ne izaberu novo rukovodstvo Saveta MZ-a, dođu u Skupštinu grada na dan zasedanja i zahtevaju da se o inicijativi izjasne odbornici. Ne pretimo praznom puškom; nećemo dozvoliti da i ubuduće mi plaćamo porez, a da neko te pare nenamenski troši – rekao je Tadić.
Aleksić i on su na kraju dodali da „iako su i do sada o brojnim nepravilnostima obaveštavani nadležni”, oni nemaju saznanja da su „preduzete bilo kakve mere provere”. Skupština grada, kako saznajemo, biće zakazana za 28. septembar, pa će biti zanimljivo ispratiti kako će se tokom sledeće nedelje ponašati ovom inicijativom prozvani.
S. Trajković
Policija rasvetlila zapanjujuću krađu
Opljačkan invalid u kolicima
Policija brzo pronašla lopove i ukradeni predmet vratila vlasniku
Pančevačka policija podneće krivične prijave protiv Dejana D. (20) i Pere N. (19) zbog osnovane sumnje da su počinili krivično delo drska krađa. Kako tvrde inspektori Policijske uprave Pančevo, oni su ukrali mobilni telefon 29-godišnjem teškom invalidu Nenadu Živkoviću, koji se izdržava prodajući sveće na ulazu u Staro pravoslavno groblje jer nema nikakve druge izvore prihoda.
Prema Živkovićevim rečima, mladići su najpre stajali sa strane i jedno vreme ga posmatrali, a onda su mu prišli u trenutku kada u blizini nikog nije bilo. Jedan je zatražio cigaretu, a drugi je otvorio njegovu torbicu i izvukao mobilni telefon. Nakon toga su pobegli, a Živković je ispao iz invalidskih kolica uzbuđen zbog onoga što mu se dogodilo.
– Svakom prolazniku se javim i mnoge poznajem, ali oni su iskoristili situaciju kada nikoga nije bilo u blizini. Kakvi su to ljudi?! – rekao je Nenad.
Policijska patrola je došla odmah nakon poziva, a bezdušni kradljivci su brzo uhvaćeni. Kako smo saznali u Policijskoj upravi, prilikom saslušanja su priznali da su izvadili karticu iz mobilnog i da su je slomili, a da su Nenadov telefon prodali na buvljaku trećem licu za 500 dinara. Na sreću, policajci su pronašli i kupca i vratili telefon Nenadu, koji im je zbog toga bezgranično zahvalan. Iako se sve dobro završilo, ostaje neverica da u našem gradu ima onih koji su spremni da kupuju stvari po bilo kojoj ceni, čak i kada postoji sumnja da je reč o nečemu što je ukradeno
Mihailo Gligorić
U Jabuci
Republika u plamenu
U okviru proslave dana državnosti Republike Makedonije, u organizaciji Udruženja građana makedonske nacionalnosti „Jabuka” u ovom mestu je 10. septembra održana projekcija filma „Republika u plamenu”, čiji je reditelj i jedan od scenarista Ljubiša Georgijevski, ambasador Makedonije u Srbiji.
Ljudi iz Udruženja „Jabuka” odlučili su se za projekciju filma zato što su smatrali da će na ovaj način mlađa populacija moći da se upozna s istorijskim zbivanjima iz 1903, odnosno sa stvaranjem Kruševske Republike. Jabučani su imali priliku da posle projekcije filma porazgovaraju s njegovim tvorcem, koji se treći put otkad je imenovan na mesto ambasadora u Srbiji našao među njima.
„Republika u plamenu” snimljena je 1969, a obrađuje razdoblje Ilindenskog ustanka i nastanka i trajanja Kruševske Republike kao prve republike na Balkanu. U 102 minuta Georgijevski je prikazao suštinu slobodarskih ideja koje su dovele do stvaranja simbola makedonske raznolikosti. Svojim glumačkim bravurama poseban pečat ovom filmu dali su Dragi Kostovski, Risto Šiškov, Petre Prličko, kao i bard srpskog i jugoslovenskog glumišta Dragomir Felba.
Georgijevski je odgovarajući na pitanja šezdesetak gledalaca ispričao nekoliko zanimljivih anegdota, a na prigodnom koktelu u opuštenom razgovoru s domaćinima ambasador je još jednom podvukao da mu godi da se uvek kad to može nađe s Makedoncima koji žive u Srbiji i tako pokaže svoje opredeljenje da čoveka „stavi iznad statistike”. Georgijevski je na kraju izrazio nadu da će ovakvih prilika biti još, jer one predstavljaju idealan način za promociju kulture jednog naroda.
D. P.
Problemi s isporukom slatkog korena
Repom na šećeranu
Firma „Sunoku” vratila 3.000 tona šećerne repe • Poljoprivrednici iz južnog Banata prete da će blokirati šećeranu u Kovačici • Da li je rod istrulio?
Poljoprivrednici koji su zasejali šećernu repu jedini ove jeseni nemaju primedbi na otkupnu cenu, pošto je dogovoreno da tona repe iznosi 30 evra. Međutim, veliki je broj Crepajaca koji su ugovorili proizvodnju sa šećeranom „Sunoko” iz Kovačice i sada imaju problem s isporukom slatkog korena.
Za desetak dana poljoprivrednicima iz Crepaje iz te šećerane vraćeno je 3.000 tona šećerne repe. Ona trenutno propada na đubrištu u ovom selu jer su u fabrici procenili da je njihova repa u proseku trula od pet do 15 odsto, što je deset puta više od propisanog JUS standarda. Nikica Vasić, ratar iz Crepaje, sumnja u ovo obrazloženje.
– Kada su mi vratili šećernu repu, odvezao sam je u Sentu i tamo su je primili bez problema. Kako je moguće da je tamo dobra a da u Kovačici ne valja? – pita se Nikica Vasić.
Poljoprivrednike zabrinjava i to što je u zemlji još uvek 70 odsto roda i sada ne smeju da je vade pošto ne znaju kako će šećerana proceniti kvalitet šećerne repe. Nije im jasno ni kako sada ona nije dobra, a čitav tok proizvodnje – od podele repromaterijala i setve do vađenja – kontrolisali su stručnjaci iz „Sunoka”, s kojima poljoprivrednici imaju potpisan ugovor o proizvodnji šećerne repe.
Goran Gregović, direktor sirovinskog centra u šećerani „Sunoku”, ističe da nisu oni krivi što je u avgustu bila suša.
– Upravni odbor „Sunoka” odlučio je da ne primamo šećernu repu koja je u proseku trula od pet do 15 procenata jer od takve repe ne možemo da pravimo kvalitetan šećer. Po standardima JUS-a taj procenat ne sme biti veći od 0,5. Možemo da obezbedimo ljude koji će već na njivi prebirati repu da ratari ne bi imali problema kada dođu u šećeranu – poručio je Goran Gregović.
Poljoprivrednici negoduju i kažu da će vađenje na taj način potrajati i da će, ako odmah ne bude postignut dogovor o isporuci vraćenih 3.000 tona šećerne repe, traktorima blokirati ulaz u šećeranu.
Neka sad neko kaže da je šećer sladak.
J. G.
O ekološkim odlukama Gradskog veća
Jedna donacija i jedan konkurs
Članovi Gradskog veća na sednici održanoj 16. septembra prihvatili su sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji na održavanju merne stanice za praćenje kvaliteta vazduha u Starčevu, čime je otvoren put gradonačelnici Vesni Martinović da u ime grada potpiše ovaj dokument. U aprilu su predstavnici italijanske provincije Ravena izrazili želju da obezbede još jednu donaciju vrednu 35.000 evra. Reč je o novcu koji je neophodan za održavanje mernog mesta u Starčevu.
Građani bratske nam Ravene već godinama pružaju neizmernu pomoć Pančevcima kako bi se crna ekološka priča ovoga grada napokon završila.
Poduži je spisak donacija, počev od stacionarnih mernih stanica, preko mobilnih vozila opremljenih za kontinualno praćenje aerozagađenja, pa do novca zahvaljujući kojem je Narodna bašta poprimila izgled kakav joj priliči. Prema rečima Vladimira Delje, većnika zaduženog za životnu sredinu, izvođenje čitavog posla povereno je lokalnoj samoupravi. Predviđeno da se nakon svečanog potpisivanja ovog sporazuma oformi tim čiji će zadatak biti da organizuje i prati realizaciju posla. On će biti ovlašćen da posao poveri trećim licima, tj. firmama koje poseduju sve važeće dozvole i certifikate za održavanje monitoringa.
Kako se ne bi gubilo vreme, Gradsko veće je usvojilo predlog za članove radne grupe za sprovođenje projekta održavanja merne stanice u Starčevu.
Većnici su jednoglasno prihvatili i inicijativu da grad Pančevo konkuriše za sredstva iz Fonda za zaštitu životne sredine kako bi se obezbedio novac za sanaciju deponije čvrstog komunalnog otpada u Starčevu. Jednim delom smetlište se naslanja na obod vodotoka Nadel i izvan je parcele predviđene za odlaganje đubreta. Cilj ovog projekta bio bi da se spreči dalje zagađivanje životne sredine i da se na ovom potezu uspostavi sistem upravljanja otpadom.
Grad Pančevo mora da izdvoji oko 11 miliona dinara kako bi Fond za zaštitu životnu sredine odobrio preostali deo sredstava. Zato je Gradsko veće ovlastilo Sekretarijat za finansije i imovinskopravne poslove da u budžet za 2010. godinu uvrsti i navedenu sumu.
Z. St.
Odnos prema kulturnom nasleđu
Vajfertova pivara u ulozi šupe bez krova
Kakva je budućnost najstarije radionice za proizvodnju piva na Balkanu • Svi su svesni kulturnog i turističkog potencijala tog objekta • U toku je sudski spor između Direkcije i „Dajmonda”
Ko je davne 1722. godine, kada je počela da radi prva radionica za proizvodnju piva na Balkanu, mogao da predvidi da će se ona u 19. veku toliko razviti, a da će početkom 21. veka izgledati kao razvaljena, izgorela šupa bez krova! Što je najgore, deluje kao da će Vajfertova pivara u takvom stanju biti još dugo, iako je svima u ovom gradu jasno da je reč o zdanju s velikim kulturnim i turističkim potencijalom.
U njenoj blizini je i oronula „Štuka”, kao i prostor na kojem se nekada nalazila Kaćurina štamparija. Zajedno deluju kao pravi razbijeni „trojac bez kormilara” u starom gradskom jezgru.
Ideje postoje
Prošle su tri i po godine od požara u jednom delu Vajfertove pivare. Tragovi gorenja se još vide na pojedinim mestima, a objekat je toliko oronuo da deluje kao da će se neki njegov deo svaki čas srušiti.
Budući da je reč o spomeniku kulture od velikog značaja, odgovornost za njegovo stanje građani najčešće pripisuju Zavodu za zaštitu spomenika kulture Pančevo. Međutim, zaposleni u ovoj ustanovi dosad su uradili sve što je u njihovoj nadležnosti i moći i smatraju da su sada na potezu gradska vlast i zakupac prostora.
Prema rečima Jasmine Vujović, arhitekte pri Zavodu za zaštitu spomenika kulture, lasersko skeniranje izgorelog dela objekta urađeno je 2007, a statička ekspertiza 2008. godine. Time je utvrđeno da zidovi kakvi su sada ne mogu da nose međuspratnu i krovnu konstrukciju, te da im je potrebno ojačanje, dok su temelji zdanja u dobrom stanju.
Vujovićeva je uradila predlog namene po kojem bi Vajfertova pivara mogla da postane kulturno-zabavni i turistički centar s galerijama, muzejom industrije, etno-restoranima, malim hotelom...
Realnost pak obavezuje da se najpre obezbedi novac za idejno rešenje statike, a da se potom u saradnji s Gradskom upravom odredi namena objekta i da se pređe na izradu idejnog projekta.
Sudski spor
Zakupac dela Vajfertove pivare, tačnije površine od oko 4.000 kvadrata, od čega je 2.100 kvadrata u posedu, dok je ostatak dat na osnovu ugovora o zakupu (objekat ima ukupno 14.000 kvadrata), jeste firma „Dajmond”, čiji je direktor Teša Marković.
Prema rečima Milana Balčina, zamenika direktora Direkcije za izgradnju i uređenje Pančeva, ovo preduzeće je s „Dajmondom” sklopilo ugovor o zakupu na neodređeno vreme 1994. godine, kada je prvi čovek Direkcije bio Nenad Pandurov.
Ukoliko način obračuna ulaganja ne bude onakav kako je ugovorom predviđeno, neće mi se isplatiti da i ubuduće ulažem u uređenje pivare
– Poslovni prostor tada nije bio funkcionalan, te je zakupac finansirao njegovo uređenje – kaže Balčin.
U zaključku iz 2004. godine stoji da je Izvršni odbor Skupštine opštine Pančevo uvažio mišljenje UO Direkcije da je zakupac do tada uložio 784.238 maraka odnosno 1.323.983 dinara.
– Na bazi tog zaključka utvrđeno je da je zakupac mogao biti oslobođen plaćanja zakupnine za 115 meseci iliti devet i po godina od dana sklapanja ugovora, a to je isteklo pre četiri godine – objasnio je Balčin.
Pošto posle tog zaključka direktor „Dajmonda” nije plaćao zakup prostora, Direkcija ga je tužila, da bi Marković 2007. godine pokrenuo protivtužbu jer smatra da nije u redu procena da 1.500.000 maraka, koliko kaže da je uložio u adaptaciju dela pivare, može da vredi samo nepunih deset godina zakupa.
Otkud vatra?
– Očekujem da će do sredine 2010. godine sudski spor biti završen. Ukoliko način obračuna ulaganja ne bude onakav kako je ugovorom predviđeno, neće mi se isplatiti da i ubuduće ulažem u uređenje pivare – kaže Teša Marković.
U suprotnom, on je zainteresovan da, u saradnji s Gradskom upravom i Zavodom za zaštitu spomenika kulture, krene u adaptaciju najpre izgorelog objekta, koji bi u budućnosti, po njegovoj viziji, mogao biti manji hotel.
– Središnji deo pivare mogao bi da posluži kao prostor za trgovinsku delatnost s više lokala, dok bi u delu kraj „Snežane” valjalo da se naprave radnjice sa starim zanatima – rekao je Marković.
Direktor „Dajmonda” kaže da nije ništa radio na objektu koji je izgoreo 2005. godine i dodaje da je on bio voljan da odmah uđe u adaptaciju i da je to predložio tadašnjem gradonačelniku Srđanu Mikoviću, ali da od toga na kraju nije ispalo ništa.
Podsećanja radi, izgoreli deo zdanja do kobnog 6. aprila 2005. godine služio je kao skladište iverice iz firme „Dajmond”. Marković kaže da je pored otpadaka iz radionice za obradu drveta tu bilo i ogreva nelegalno useljenih stanara, kao i ljuspica od ječma. On kaže da je uzrok požara ostao nepoznat, a da protivpožarna policija pretpostavlja da je požar izazvao zapaljeni materijal koji je goreo u obližnjem kontejneru. Neobično, zar ne?
Dragana Mladenović






























